Kultura

Bitka na Bedru

Večeras je 17. noć mjeseca Ramazana, odnosno noć uoči 17. dana najodabranijeg mjeseca u godini za muslimane. Dakle, mubarek noć! A na taj dan, 2. godine po hidžri,  ili 17. marta 624. godine po Isau a.s./Isusu, odigrala se jedna od najznakovitijih bitki u historiji islama. Taj mi dan, kako bi to pripadnici nekih drugih monoteističkih religija rekli, dođe kao “imendan”. Obzirom na opći značaj ove noći i sutrašnjeg dana, te korjene moga imena, prezentiram, kako za sljedbenike islama, tako i za druge koje to zanima, posebno za ljubitelje povijesti, kratku storiju o toj bitci i njenom značaju.

(Bedrudin Gušić – bedrudingusic.wordpress.com)

Bitka na Bedru koja se desila 17. marta 624. godine (17. ramazana 2. godine po Hidžri) u današnjoj Saudijskoj Arabiji, je bila ključna bitka za muslimane u ranim danima islama. Dio je Muslimansko – Kurejšijevskih ratova. Bitka je u historiji Islama ostala ubilježena kao bitka u kojoj se odigrala otvorena “Božanska intervencija” i navodi se u muslimanskim izvorima da je u njoj učestvovao i Melek Džibril (Gabrijel) sa Melekima a također i Iblis (Sotona). Pobjedu su izvojevali muslimani.

Uvod u bitku

Bitka na Bedru je prva veća bitka u kojoj su se našli Mekanski politeisti i Medinski muslimani. Prije toga je bilo manjih konflikata. Nakon što se nova vjera Islam pojavila u Mekki, koju je propovjedao Muhammed s.a.v.s. (Monoteizam), a koja je bila suprotna dotadašnjem arapskom običaju i učenju, mekanski aristokrati i vladari su sve više bili neprijateljski nastrojeni prema pripadnicima i simpatizerima nove vjere. Ta netrpeljivost je dovela do takozvane Hidžre ili seobe novih muslimana iz Meke prvo u Abesiniju,za koju su smatrali da je zemlja religiozne tolerancije. Nakon seobe u Abesiniju (današnja Etiopija) preostali muslimani, uključujući Muhammeda, s.a.v.s. bježe u Medinu (Politeizam) gdje se u međuvremenu stvorila povoljnija klima za muslimane, obzirom na to da je već bilo dosta konvertita na novu vjeru. U Medini su muslimani neko vrijeme živjeli u miru, međutim Mekkanski politeisti su odlučili da napadnu muslimane i novi poredak koji su stvorili u Medini, jer je ključni put koji vodi karavane do Mekke išao upravo pokraj Medine. Mekkanski politeisti su već devastirali i opljačkali domove muslimana koji su napustili Mekku te iscenirali već nekoliko manjih sukoba sa muslimanima.

Bitka

“…Arapi će čuti za naš pohod, za našu snagu i moć, nikada više neće pomisliti da nas napadnu
—Ebu Džehl – Mekanski vladar, prije bitke na Bedru

U ljeto 624. godine. Muhammed s.a.v.s. prima dojavu da karavana iz Sirije na čelu sa Ebu-Sufjanom prolazi pokraj Medine do Mekke. Muhammed s.a.v.s. sakuplja vojsku koja je brojala 313 ljudi. Komandovao je vojskom lično a sa sobom je poveo i svoje ključne komandante kao što je bio Hamza, zatim buduće halife: Ebu Bekra, Omera i Aliju. Osman je ostao u Medini brinući se za svoju bolesnu suprugu. Karavan se približio Medini, a Ebu Sufjan je već čuo od prolaznika da Muhammed s.a.v.s. sprema zasjedu. Poslao je glasnika po imenu Damdam u Mekku i alarmirao tamošnje vladare koji sakupljaju vojsku koja je brojala 900 do 1000 ljudi. Ta vojska je uključivala mnoge Mekkanske uglednike koji su se  iz različitih pobuda priključili vojnoj kampanji; neki od njih su štitili svoje finansijske interese (karavanska ruta), neki iz odmazde prema poginulim iz prijašnjih manjih konflikata sa muslimanima, a neki su mislili da će to biti lagahna vojna kampanja obzirom na to da je muslimana bilo mnogo manje. Za to vrijeme muslimanska vojska je stigla na izvore Bedra koji su se nalazili na karavanskom putu prema Mekki.

 

Shema Bitke na Bedru

15. marta obje vojske su bile dan jahanja udaljene od izvora Bedr. Mekkanska vojska se ujedinila sa Ebu Sufjanovom karavanom a muslimanska  je požurila prema izvorima Bedr, da bi je okupirala prije dolaska politeista. U ponoć 17. marta Mekkanska vojska je oformila kamp u blizini doline Bedr. Navodi se da je dan prije padala teška kiša, što je otežalo i usporilo kretanje Mekkanlija, obzirom na to da su imali 100 konja i 700 kamila. Bitka je krenula slijedećeg dana i to na tradicionalni način: prvaci obje vojske izlaze na dvoboj. Od muslimanske vojske izlaze Hamza, Alija i Ebu Ubejde. Hamza svoga protivnika ubija prvim udarcem, Alija također savlađuje svoga protivnika a Ebu Ubejda je smrtno ranjen. Nakon toga obje vojske ispaljuju strijele jedni na druge, dvojica muslimana su poginula tom prilikom. Nakon toga Muhammed s.a.v.s. naređuje opći juriš. Bitka je trajala nekoliko sati i navodi se da je muslimanska vojska do rano u podne natjerala Mekkansku vojsku u bijeg. Buharija navodi listu od 70 Mekkanlija koji su poginuli u bici, što bi bilo oko 15-16% vojske a oko 70 je zarobljeno. Muslimani su izgubili 14 ljudi.

Božanska intervencija

Mnogi Hadisi a i sam Kur'an govori o Božijoj pomoći koja je muslimanima došla prije i za vrijeme bitke na Bedru. U suri Ali Imran se kaže:

  • “Allah vas je pomogao i na Bedru, kada ste bili malobrojni – zato se bojte Allaha, da biste bili zahvalni”.

U istoj Suri se također opisuje bitka na Bedru:

  • “Imate pouku u dvjema vojskama koje su se sukobile: jednoj, koja se borila na Allahovu putu, i drugoj, nevjerničkoj, kojoj se činilo da pred sobom ima dva puta više protivnika. A Allah Svojom pomoći čini moćnim o­noga koga o­n hoće. To je, zaista, dalekovidnim pouka”.

A jedan od mnogih hadisa u kome se opisuje bitka na Bedru kaže da je Poslanik u jednom momentu uzviknuo: ” Raduj se Ebu Bekre, Allah ti posla u pomoć Džibrila, jaše na konju a sa krila mu spada prašina[2]

(Tekst načinjen iz nekoliko različitih izvora)

2016.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close