BiH na korak do legalizacije kriminala

Ustavni sud Bosne i Hercegovine zakazao je za 31. maj plenarnu sjednicu na kojoj će između ostalog biti govora i o izvršenju odluka U-5/16 i U-21/16. Riječ je o odlukama kojim su proglašene neustavnim pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH po apelaciji zamjenice predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto.

Uprkos tome što je Ustavni sud BiH naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da uskladi sporne odredbe zakona s Ustavom BiH, državni parlamentarci nisu uspjeli postići dogovor i usvojiti izmjene i dopune zakona.

Ustavni sud BiH je i u slučaju Zakona o krivičnom postupku BiH, isto kao i u slučaju Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH, donio odluku 1. juna 2017. godine, što znači da zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH nisu bili u stanju ni za skoro godinu dana usaglasiti zakonske odredbe s najvišim pravnim aktom države.

Ukoliko Ustavni sud BiH stavi van snage odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH, van snage bit će stavljene odredbe koje se odnose na imunitet svjedoka i posebne istražne radnje (PIR), što znači da Tužilaštvo BiH neće moći pokretati nove istrage, čime će se izaći ususret kriminalcima.

Iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH ranije je saopćeno da bi, ukoliko bi odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH na koje se odnosi odluka Ustavnog suda iz juna 2017. godine bile stavljene van snage odlukom Suda o neprovođenju njegove ranije odluke, pravosuđe BiH bilo ozbiljno ugroženo i ne bi bilo u mogućnosti procesuirati teške slučajeve kriminala i korupcije u BiH.

“Ukoliko bi odredbe koje je osporio Ustavni sud bile stavljene van snage prije nego što se institucije BiH pozabave neophodnim izmjenama, teško je predvidjeti sve posljedice koje mogu nastati po predmete koji su u toku i da li će ti predmeti ikada biti pravilno suđeni”, naveo je OHR u saopćenju za javnost.

Vijeće ministara BiH uputilo je u Parlamentarnu skupštinu BiH Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku.

Izmjenom Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine, koju je predložilo Ministarstvo sigurnosti, propisuje se sadržaj pisanog zahtjeva u vezi s tajnim prikupljanjem podataka za koje je potrebna sudska ovlast i uvodi ograničenje ukupnog trajanja ove mjere.

Prema izmjenama zakona, nalog može biti odobren za period do 60 dana, a u slučaju potrebe za produženjem mjera, na pisani obrazloženi prijedlog generalnog direktora sudija može produžiti važnost naloga na dodatne periode od po 30 dana, s tim da odobrene mjere mogu trajati ukupno najduže 48 mjeseci.

Međutim, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH odbili su hitnu proceduru i glasali da se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o OSA-i razmatra po skraćenom postupku, što znači da mora proći komisijsku fazu. Tek nakon usvajanja u Zastupničkom domu PSBiH, prijedlog zakona moći će razmatrati Dom naroda PSBiH.

Inače, vlast koju čine SDA, SBB, HDZ BiH i Savez za promjene trenutno u Zastupničkom domu PSBiH ima samo 18 ruku, dok opozicione političke stranke DF, HDZ 1990, SDP, SNSD, Nezavisni blok, DNS, BPS, A-SDA i nezavisni zastupnik Safer Demirović imaju čak 24 ruke.

Ovakav omjer snaga u najvišem organu zakonodavne vlasti predstavlja posebno otežavajuću okolnost Vijeću ministara BiH s obzirom na to da opozicija ima moć da blokira sve procese u Zastupničkom domu PSBiH.