Nedavno je pokrenuta inicijativa za izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost Bosne i Hercegovine koja zagovora izmjene prema kojima bi obveznici plaćali PDV po naplaćenoj umjesto izdanoj fakturi za isporučene robe i usluge, te imali pravo na odbitak ulaznog poreza tek u onom trenutku kada svom dobavljaču plate primljene robe i usluge.
Inicijativom se zagovara i pomijeranje roka za plaćanje PDV-a sa desetog na posljednji dan u mjesecu, za prethodni mjesec. Naime, sadašnjim Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, porezni obveznici dužni su podnijeti prijavu i platiti PDV između 1. i 10. dana u mjesecu po isteku poreznog perioda, bez obzira na to jesu li naplatili svoja potraživanja..
“Na ovaj se način poslovni subjekti, koji imaju dug period naplate, suočavaju sa poteškoćama u poslovanju jer su dužni prvenstveno izmiriti porezne obaveze ove vrste, iako nisu naplatili svoje proizvode”, navode pokretači inicijative Udruženje KULT.
Napominju da sve to čini sve više kompanija nelikvidnim. Smatraju da se propisivanjem postupka oporezivanja prema naplaćenim fakturama dodatno može potaknuti razvoj malog i srednjeg poduzetništva što će utjecati i na jači razvoj ekonomije.
Ovakvim izmjena zakona bi se osigurala bolju likvidnost malih i srednjih poduzetnika jer oni onda ne bi morali angažirati dodatna financijska sredstva kako bi podmirili obavezu PDV-a za isporuke koje nisu naplatili.
Napominju da je sustav oporezivanja prema naplaćenim fakturama u primjeni kod velikog broja europskih zemalja poput Austrije, Španije, Portugala, Ujedinjenog Kraljevstva, Mađarske, Bugarske, Rumunije, Hrvatske, Srbije itd.
Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže da je PDV u BiH temeljen na šestoj direktivi Vijeća Europe koja je stavljena van snage, a 112 direktiva je ključna za taj porez u EU. “I naša zemlja će stoga što ide ka EU morati kompletno promijeniti Zakon o porezu na dodanu vrijednost”, kazao je Džakula na nedavno održanom Jahorina ekonomskom forumu govoreći o ovom pitanju.
O tome trebali li ga smanjiti ili povećati i na koje proizvode do sada su se razvile brojne polemike. Džakula napominje da sve i da dođe do smanjenja PDV na određene osnovne životne proizvode građani moraju znati da nema tog mehanizma koji će garantirati da će krajnji kupci po toj sniženoj stopi doista dobiti jefitniji proizvod.
”U situaciji kada su marže u trgovini određene i kada je slobodno formiranje cijena na tržištu vi nemate mogućnosti da smanjenjem i povećanjem stope PDV budete u onoj socijalnoj funkciji u kojoj bi trebali biti”, navodi on.
Govoreći o incijativi da kompanije PDV plaćaju kada se izvrši naplata za proizvode i usluge kaže da gospodarstvo trpi nelikividnost jer ima mnogo poslovnih subjekata koji na vrijeme ne izvršavaju svoje poslovne obveze. “Ukoliko imate poreznog obveznika koji na zalihi ima 10 milijuna KM, a dužan je 50 milijuna KM onda je on na ostalih 40 milijuna iskoristio pravo na odbitak ulaznog PDV-a, a za taj iznos su ga kreditirali oni koji su mu ispostavili fakture i isporučili robu ili izvršili usluge.Stoga, po mom mišljenju, nije to pitanje nego pitanje osporavanje prava na odbitak ulaznog PDV-a ukoliko se u određenom zakonskom roku ne izvrši plaćanje”, naveo je Džakula.
D.K.
Akta.ba
