Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da zbog izostanka izmjena zakona o akcizama stoji zarobljeno stotine miliona odobrenih sredstava.
“Ne znam kakav je to patriotizam onemogućavati projekte za svoju zemlju, ali stanje je takvo i to su činjenice”, naveo je Bevanda.
U razgovoru za naš portal Bevanda je govorio i o uštedama u budžetu, otplati kredita, Pelješkom mostu, mogućnostima domaćih i stranih investicija, te problemima u funkcioniranju vladajuće koalicije na državnom nivou.
Kako država BiH i entiteti trenutno stoje finansijski? Možemo li isplaćivati sve kredite te finansirati sve obaveze?
Mogu reći ono što se tiče institucija BiH. Nema nikakvih smetnji u redovnom finansiranju i troši se sukladno usvojenom Zakonom o budžetu institucija BiH za ovu godinu. Radi se na pripremi budžeta za iduću godinu i očekujemo da se uskoro usvoji Globalni fiskalni okvir kako bismo ispoštovali zakonske rokove i na vrijeme uputili budžet za 2018. godinu u proceduru usvajanja.
Poznato je da o tome odlučuje Fiskalno vijeće i da nemamo isto gledište o zahvatanjima s jedinstvenog računa kada je u pitanju povećanje budžeta na razini BiH. Rješenje će se morati naći jer na razini BiH možemo ići i na privremeno finansiranje bez nekih posljedica dok je u entitetima drugačija situacija i oni imaju jasne rokove za usvajanje budžeta za iduću godinu. Što se tiče otplate kredita tu nema problema jer smo još u vrijeme dok sam bio predsjedavajući Vijeća ministara izmijenili Zakon o finansiranju institucija BiH i prioritet je otplata kredita, odnosno međunarodnih obveza pa tek onda sve ostalo. Dakle, tu ne može i neće biti kašnjenja.
Nedavno je objavljeno da su u budžetu BiH nastavljene uštede, dok se nešto slično ne može navesti za neke druge nivoe vlasti budući da revizori često nailaze na enormne i neopravdane troškove. Šta je rješenje ovog problema?
Ono što se tiče moje nadležnosti komentirat ću, a o drugim razinama vlasti ne bih želio govoriti i miješati se u tuđi posao. Mi smo na razini BiH već prije dvije godine počeli s primjenom jedinstvenih pravilnika koji reguliraju troškove reprezentacije, službenih telefona i vozila što je dovelo do značajnih ušteda. Nerijetko se zaboravlja na ove uštede jer se na razini BiH u prošlom mandatu išlo u nepopularne mjere kao što je smanjenje dnevnica, putnih troškova, niza naknada, zatim regresa, toplog obroka i na godišnjoj razini sve je to dovelo do ušteda od 55 miliona KM.
Bilo je mnogo otpora kada su se donosili ovi pravilnici koje sam pomenuo i mnoge institucije tada su tražile izuzeće zbog specifičnosti posla ili su to pravdali svojom neovisnošću. Ovo je oblast koja često vodi u populizam pa se ponekad traži nemoguće, a često se neopravdano ne vide stvarne uštede.
Očekujete li da će doći do povećanja akciza na gorivo do kraja mandata Vijeća ministara BiH i Parlamenta BiH?
Da sam ja odlučivao već bismo odavno imali izmjene tog zakona, ali o tome se odlučuje kolektivno, prvenstveno je to stvar parlamentarne većine i vidjeli ste da nije bilo podrške da riješimo to pitanje. Mislim da sam na ovu temu više puta rekao sve i ja sam adresa za to pitanje samo u smilslu funkcije koju imam u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje.
Zakoni su plod političkog dogovora stranaka koje čine vlast. Vidjeli ste da je od vladajućih stranaka jedino HDZ BiH podržao ove zakonske izmjene u parlamentu. I pored toga u javnosti smo kritizirani iako su rezultati glasanja bili jasni. Svaki put podržali smo zakon iako smo imali ozbiljnih primjedbi na način raspodjele sredstava i taj problem aktualiziramo i kroz rad Upravnog odbora i nastojimo doći do boljeg i pravednijeg rješenja.
Nema političkog dogovora, a i kada ga ima neizvjestan je ishod jer znate da ni SDS ni SDA, odnosno svi njihovi poslanici, nisu podržali izmjene zakona i pred toga što nam od toga ovisi nastavak izgradnje dionica na autocestama u vrijednosti oko milijardu KM.
Bio je potpisan dogovor entitetskih premijera u vezi s akcizama ali rezultat je izostao. Zato ne želim jalove rasprave na Upravnom odboru i da stavljam zakon kojeg kasnije niko neće podržati iz ovih ili onih, često izmišljenih razloga.
Hoće li u BiH ikada biti zajedničkog stava o Pelješkom mostu i sličnim pitanjima i kako je do toga moguće doći?
Teško da će ga biti. Vidjeli ste pojedinačne reakcije iz Vijeća ministara, a mogli ste čuti i raspravu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Nažalost, sve više se vidi kako smo mi podijeljeno društvo i kako je opasno svojatati državu koju konstituiraju tri naroda, a podjednako pripada i svim njenim građanima. Dok ne bude jasno da smo svi mi dio ove države bojim se da ćemo imati ovakve nesuglasice, pa i probleme.
Ne vidim zašto bi BIH bila domovina više nekome drugom nego meni. Sasvim je razumljivo da očekujem da se o odlukama koje se odnose na BiH pitam, ne samo kao ministar i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara, nego i kao Hrvat, Mostarac i državljanin BiH. Tako očekuju i svi drugi, pretostavljam. Ja uvažavam tuđe stavove i osjećaje kako u svakodnevnom životu tako i u poslu i smatram da takav korektan odnos moramo imati u ovako složenoj državi. Bilo bi dobro da se odnosimo jedni prema drugima s uvažavanjem i poštovanjem.
Pelješki most je samo jedno pitanje na kome se vidi pomanjkanje svega ovoga o čemu sam govrio. Žao mi je što osobnim animozitetima i uskim pogledima narušavamo odnose sa susjedima i što nismo spremni na regionalne projekte gledati kao na svoju razvojnu šansu. Nije ovo prvo pitanje gdje smo pravili ispade prema susjedima zbog unutarnjih odnosa. Takav način rada mora se promijeniti i moramo se naučiti iznositi usuglašene stavove onako kako to zakoni i Ustav propisuju. Tu nam niko nije kriv osim nas samih. Susjedi će svoje poslove završiti, a nama preostaje da naučimo graditi mostove u svojoj zemlji, a ne rušiti tuđe.
Kada je riječ o zaoštrenoj političkoj klimi u BiH te čestom neslaganju u vladajućim koalicijama, kakva su vaša očekivanja do kraja mandata i šta će biti najveći izazovi?
Najveći izazov bit će osigurati većinu. Kao što vidite većina se mijenja od slučaja do slučaja, a ponekad i od raspoloženja nekih zastupnika koji su često prvo rješavali unutarstranačka pitanja, pa tek onda tačke dnevnog reda. Sve ovo reflektira se i na rad izvršne vlasti i mislim da je nužno da se završavaju rokovima propisani poslovi.
Vrijeme je završavanja budžeta koji uvijek diže političku temperaturu, a posebice sada kada nisu jasni odnosi unutar parlamentarne većine. Očekujem da će biti dovoljno razuma da se usvoji budžet za iduću godinu kako bismo osigurali redovno finansiranje institucija, a ne treba zaboraviti da se moraju finansirati i izbori iduće godine. Ne treba očekivati previše do kraja mandata i zadržao bih se na redovitim aktivnostima u okviru naših nadležnosti bez nekih velikih projekata.
Je li uopće moguć značajan investicijski ciklus u trenutnom političkom okruženju ili će se morati čekati do izbora?
Ne vjerujem da će biti značajnijih investicija. Znate, investiicije bježe iz nesigurnog okruženja, a kod nas se političke tenzije tako često podižu da ne vidim ko bi ovdje bez velikog rizika ulagao novac. Mi ne možemo da pokrenemo ni domaće investore da umjesto u štednju ulože u investicije, pa kako onda da privučemo strane.
Bavimo se sami sobom i pravimo problem i onima koji bi da ulože i već su obezbijedili projekte. Pomenuli smo već da samo zbog izostanka izmjena zakona o akcizama stoji zarobljeno stotine miliona odobrenih sredstava. Ne znam kakav je to patriotizam onemogućavati projekte za svoju zemlju, ali stanje je takvo i to su činjenice.
