Al-Ghazali o ljudskoj gramzivosti, bogaćenju i redistribuciji bogatstva | Magazin Plus
logo
bios

Al-Ghazali o ljudskoj gramzivosti, bogaćenju i redistribuciji bogatstva

Objavljeno prije 1 sedmica . u čet, avg 9th, 2018

Bogatstvo i siromaštvo

Prema al-Ghazaliju, nema ničega lošeg niti za osuditi u gramzavom ponašanju ljudi i njihovoj želji za stjecanjem bogatstva i imovine, jer je to dio ljudske prirode i znači dosezanje više razine materijalne dobrobiti.(1) Al-Ghazali odobrava “maksimizirajuću” prirodu ljudskih bića, kada kaže: “Čovjek voli akumulirati bogatstvo i povećavati svoje vlasništvo nad svim vrstama imovine. Ako ima dvije doline od zlata, on bi želio imati i treću.” (2) Zatim navodi jasan razlog takvog ponašanja, pa kaže: “Čovjek ima velike težnje. Uvijek misli da bogatstvo koje trenutno posjeduje ne može trajati, ili može biti uništeno, a zatim će možda trebati više. Pokušava nadvladati te strahove povećavanjem akumulacije. Ali takvi strahovi ne završavaju, bez obzira na akumulaciju. Čak i da posjeduje sve stvari svijeta.”(3) Čini se da Al-Ghazali opisuje ljudske materijalističke tendencije u bilo kojem društvu, bilo da je njegovo vlastito ili bilo koje savremeno industrijalizirano društvo. On odobrava ne samo čovjekovu želju za akumuliranjem bogatstva i dobara, već i njegovu potrebu da bude oprezan prema neizvijesnoj budućnosti.

Dijeljenje i jednakost u bogatstvu

Al-Ghazali je protiv bilo kakvog prisilnog izjednačavanja prihoda i bogatstva u društvu. On je, također, kritičan prema onima koji insistiraju na egzistencijalnom minimumu za sve ljude – takav pristup može biti prikladan samo pobožnjacima koji su se okrenuli (samo) Ahiretu; To ne može biti recept za društvo u cjelini. Ako je takav opći pristup, pružit će priliku da vladari postanu tirani i lopovi, pa će prisiljavati ljude da (pre)daju ono što je, po njihovom mišljenju, iznad potreba ljudi. Nadalje, to će dovesti do problema za državu, ne samo u pogledu prikupljanja “viška”, već i pravilne raspodjele i prosuđivanja koji ljudi su u potrebi.(4)

Kao alternativa, al-Ghazali tvrdi da duh islamskog bratstva mora dovesti do dobrovoljnog dijeljenja vlastitog bogatstva. I ovdje, al-Ghazali govori u smislu tri vrste dijeljenja i on ih rangira u smislu njihove poželjnosti prema šerijatu.

Najniži stupanj je kada osoba gleda na svog brata kao na njegovog pomoćnika ili slugu i na sebe uzima odgovornost da pritekne u pomoć svom bratu u potrebi bez da očekuje da ga pita za pomoć. Viši rang od toga je gledati na svog brata kao na sebe i dopustiti mu da koristi bogatstvo kao da je i on vlasnik te imovine. Najviši rang je preferirati bratove potrebe nad vlastitim potrebama.(5) Prema al-Ghazaliju, istinsko islamsko ponašanje karakterizira najviši stepen dobrovoljnog dijeljenja i davanja. I on citira kur’anski ajet (42:38), “… i koji se o poslovima svojim dogovaraju, a dio od onoga čime smo ih opskrbili udjeljuju”, što on tumači kao referiranje na rane muslimane koji su se dijelili imovini, ponekad čak i bez razlike šta pripada jednim, a šta drugima, kao što je jahanje životinja.(6) Stoga, jasno je je da dijeljenje bogatstva, prema al-Ghazaliju, treba da bude dobrovoljni čin, kao dio šerijatom pobuđene moralne obaveze i tendencije, prije negoli putem autoriteta i vlasti države.

Piše: Abdul Azim Islahi

S engleskog preveo: Resul Mehmedović

Bilješke:

1) Ihya, Vol. 3, p. 290.

2) Ibid., referirajući na hadis koji prenosi Ibn Abbas, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Kada bi čovjek imao punu dolinu zlata, zaželio bi da ima dvije doline, a njegova usta neće ništa napuniti do prašina, a Allah prima pokajanje od onog ko se pokaje.” (Muttefekun alejhi)

3) Ibid., p. 280.

4) Ihya, Vol. 2, p. 108.

5) Ibid., p. 173.

6) Ibid., p, 174.

 

 

Dialogos.ba

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh