logo
bios

Ahdnama i današnja gledanja na istu

Objavljeno prije 3 sedmice . u ned, maj 27th, 2018

Sultan Mehmed Fatih 28. maja 1463. godine u svom logoru na polju Milodražu kod Fojnice primi fratra Andela Zvizdovica jer ovaj zatraži zaštitu za franjevce i bosanske katolike. Rezultat ovog razgovora bi ahdnama kojom sultan pod svoju zaštitu stavi bosanske katolike i da garancije za one koji su izbjegli da se mogu slobodno vratiti.

______

Profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu, dr. Enes Durmišević, inače rođeni Sanjanin, u svom predavanju se osvrnuo na „Ahdnamu“ kao rezultat višestoljetne pluralizacije Muslimana. „Ona ima islamske korijene jer je duboko ukorjenjena u šerijatskom pravu.

Jedno od osnovnih načela u Islamu glasi da u vjeri nema prisile i to je duhovno ishodište „Ahdname“. Ona je u stvari proizvod viševjekovne pluralizacije, tolerancije i demokratičnosti islamskih društava kada je riječ o pripadnicima drugačijih svjetonazora.“, naglasio je dr. Durmišević.(bir.ba,2015.)

_____

“Činjenica je također i to da se posljednjih godina Ahdnamom   manipulira i u dnevno-političke svrhe od strane dijela bošnjačkih kvaziintelektualaca, religioznih turkofila i političara nacionalista, tako što se osvajački osmanlijski pothvat pokušava interpretirati kao vrhunsko civilizacijsko dostignuće, a iz simboličkog značenja Ahdname i sultanovog dogovora s fratrom retroaktivno opravdati osmansku okupaciju i meliorizirati osmansku vladavinu u Bosni.”   (Milodraška ahdnama, fra Drago Bojić, Svjetlo riječi – 2012.)

______

Ahdnama je povelja, ugovor kojeg daje muslimanski vladar. Turski povjesničar Halil Inalcik je definirao pojam ahdname: “U zamjenu za pokornost poglavar islamske države može odobriti jamstva osobi ili zajednici iz Dar al-Harba ili ratnog boravišta, za njihov život i imovinu, te za slobodu kretanja u Dar al-Islamu ili boravištu islama. Isprave koje sadrže takve povlastice zovu se ahdname, a izdaje ih poglavar islamske zajednice. To su jednostrano odobrene povelje koje se svečano potvrđuju prisegom ili ahdom, pred Bogom.

Ahdnama nije bilateralno ugovoren sporazum. Takve ahdname muslimanski vladar naprosto jednostrano odobrava kako bi
uspostavio upravnu autonomiju na korist zajednice, trgovinske povlastice ili kapitulacije nemuslimanskim državama ili zaštitu i autonomiju vazalnoj državi koja je formalno pokorena vladaru.

S povijesnog i pravnog gledišta, Ahdnama ima veliki značaj jer je kroz 500 godina turske vladavine u Bosni bila temeljnim dokumentom kojim su franjevci branili svoja i prava svojih vjernika. Fojnička Ahdnama je bila nesumnjivo privilegij.

(Albertina Knežević, KNJIŽNICA SAMOSTANA DUHA SVETOGA U FOJNICI, 2014.)

______________

Piše: Ivan Lovrenović (radiosarajevo.ba,2015.)

Način na koji se godišnjica milodraške ahdnameobilježava u organizaciji udruženja bosansko-turskog prijateljstva „Bosfor“ iz Sarajeva, već šestu godinu, s historijskoga gledišta je besmislen i neistinit, a s aktualno-političkoga štetan, jer je obojen u biti nacionalističkom mitologizacijom i zloupotrebom jednoga važnog povijesnog događaja. A štetan je i zbog toga, što se na taj način kompromitira mogućnost da događaj toga formata i te zanimljivosti bude obilježavan mnogo vjerodostojnije i u edukativnom smislu korisnije.

….

Kao i svaki drugi povijesni događaj, i ahdnama iz 1463. godine mora se tumačiti iz svojega konteksta i iz perspektive posljedica koje je proizvodila u toku vremena. Smiješno ju je uspoređivati, kako to neki čine, s engleskom Magna charta libertatum iz 1215. godine (feudalni ugovor o odnosima kralja i feudalnog plemstva), jer su im društveni, politički i povijesni konteksti neusporedivi. Smiješno i neistinito je o njoj govoriti i iz aspekta ljudskih prava, naprosto zato što je koncept ljudskih prava nešto što je nastalo tek u modernom vremenu nakon epohalnoga procesa laicizacije i emancipacije individue u zapadnom građanskom društvu. A prava je pseudohistorijska lakrdija, ali i nacionalistička zloupotreba, kada se o ahdnami govori kao o „dokumentu dijaloga, slušanja, međusobnog poštivanja“, kao o „dokumentu temeljnih vrijednosti Bosne i Hercegovine“ (Tahir Lendo, šef nove kantonalne vlade u Travniku). Stvarni dometi i vrijednost ahdname mogu se procjenjivati samo u kontekstu teokratskog uređenja Osmanskoga Imperija, u kojemu je ona bila modus zaštite manjinskih vjerskih zajednica, kojima je sistemski uskraćeno puno pravo građanstva (sve do Hatihumajuna iz 1856. godine). Tako je ahdnama samo ono što historijski i socijalno-politički jest, ništa manje i ništa više: istovremeno i garancija dozirane zaštite, ali i rječito historijsko svjedočanstvo nejednakosti.

_________

„Termin ‘ljudska prava’ termin je moderne povijesti, može ga se upotrebljavati od prosvjetiteljstva, drugim riječima, od XVIII stoljeća najprije je zaživio kod pojedinih filozofa, recimo, Rousseau-a, francuskog filozofa, da su svi ljudi jednaki, da se rađaju slobodni, ali je zbog društvenih kretanja sloboda bila ugrožena. Prema tome, ko svrstava ahdnamu u taj kontekst modernih političkih prava, promašio je povijesni kontekst i povijesnu istinu“,  povjesničar  Srećko M. Džaja

_________

„Ja mislim da je ahdnama priča o Bosni, ali ne o Bosni kao državi ili Bosni kao politici, nego o Bosni kao mjestu gdje različiti ljudi sa različitim vjerskim predznacima žive, ali najbolje iz te vjere donose jedni drugima“,  fra Mirko Majdanžić, bivši gvardijan Franjevačkog samostan u Fojnici.

_________

Na osnovu ekspertize starosti papira na kojem je fojnička ahdnama napisana, znanstvenici Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba utvrdili su da donji sloj papira ovog dokumenta potiče iz 1466 godine, a gornji sloj iz 1770 godine. Znanstvenici koji se u budućnosti budu bavili ovom temom morat će uzeti u obzir i ove najnovije rezultate istraživanja.

(RSE, 2013.)

_________

Izvor: medzliskiseljak.ba

“… Kada je Sultan Mehmed Fatih – han u pobjedonosnom pohodu na kraljevinu Bosnu završavajući osvajanje 28.05.1463. godine odsjeo na ljetnom dvoru bosanskih kraljeva na Milodražu i tom prilikom je uručijo čuvenu Ahdnamu duhovnom vođi bosanskih kršćana fra Anđelu Zvizdoviću. Dolaskom Osmanlija na naše prostore dolazi i Islam i temelji prve džamije na Milodražu.

Na osnovu narodnih predaja ta džamija je imala oblik današnjeg šatora, koja nosi ime po sultanu Mehmed Fatihu. Milodraže pamti i čuvenog junaka, gaziju, vjernika, muslimana Aliju Džerzeleza, koji boj bije na Milodražu 1480. godine. Četvrtog petka po aldžunu tj. 28.08.1878. godine bije se bitka na Klokotima – Šehitlucima. U toj bici veliki broj branioca Bosne je izginuo, gdje je hadži Jamaković zarobljen i obješen na Kovačima u Sarajevu. Te noći u povlačenju jedinica nastala su tri šehidska greblja i to: Mehurići kod Kaćuna, Miroševići i Male Sotnice. …”

_________

 

.

 

 

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh